POZVANI PREDAVAČI
Akademkinja Vida Demarin
Prof. dr.sc. Vida Demarin, dr.med., specijalistica je neuropsihijatrije i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinski fakultet završila je na Sveučilištu u Zagrebu. Obnašala je dužnost predstojnice Klinike za neurologiju KBC Sestre Milosrdnice, a od 2015. godine predsjednica je Međunarodnog instituta za zdravlje mozga.
Autorica je oko 1000 radova u međunarodnim i domaćim znanstvenim časopisima, brojnih poglavlja u knjigama i priručnicima, organizirala je i sudjelovala na velikom broju simpozija, konferencija i kongresa. Utemeljila je i vodi Summer Stroke School “Healthy Lifestyle and Prevention of Stroke and Other Brain Impairments” u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku i predsjednica je Internacionalnog neuropsihijatrijskog kongresa u Puli, kongresa s najduljom tradicijom.
Članica je brojnih međunarodnih i domaćih profesionalnih udruženja i uključena u brojne znanstvene odbore.
Prof. dr. sc. Nenad Bogdanović
Nenad Bogdanović je liječnik, specijalist neurolog i gerijatar te profesor gerijatrije na Karolinska Institutu i Sveučilišnoj bolnici Karolinska u Stockholmu. Rođen je u Zagrebu gdje se školuje i završava Medicinski fakultet. Radi kao asistent profesor na Zavodu za anatomiju i neuroanatomiju Medicinskog fakulteta Zagreb i liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potom specijalizira neurologiju za Sveučilišnu bolnicu u Blatu te odlazi na subspecijalizaciju iz područja demencija na Karolinska Institut u Švedsku. Od 1990. do 1993. godine bio je gost istraživač i stipendist Vlade Republike Hrvatske, Kraljevine Švedske i Zaklade Sandoz za gerontološka istraživanja na Karolinska Institutu. Od 1993. godine konzultant je neuropatolog Zavoda za neuropatologiju Sveučilišne bolnice Karolinska. 1998.godine doktorira na Karolinskom Institutu s disertacijom “Alzheimer’s Disease: Towards a multifaceted approach in diagnosis”. Nakon završenog doktorata te specijalizacije iz gerijatrije, njegovo uže područje kliničkog i znanstveno istraživačkog rada su neurodegenerativne bolesti od neuropatološke do rane kliničke dijagnostike. Od 1999. godine je na Karolinska Institutu voditelj znanstvenog laboratorija za neurobiologiju neurodegenerativnih bolesti te ravnatelj švedske Biobanke mozgova. Predstojnik je Klinike za neurogerijatriju, voditelj znanstvenog i razvojnog odjela klinike te Centra za poremećaje pamćenja. Obavljao je funkciju medicinskog direktora za neuroznanost u terapijskom području Alzheimerove bolesti u renomiranim farmaceutskim tvrtkama od 2007. do 2012. godine. Kombinira medicinsku i znanstvenu stručnost s izvrsnim komunikacijskim i prezentacijskim vještinama te iskustvom u razvoju lijekova. Nagrađen je 2004. godine najvišom pedagoškom nagradom Karolinska Instituta. Suotkrivač je dvije genetske mutacije Alzheimerovoj bolesti, suosnivač europske organizacije BrainNet Europe i nositelj tri patenta iz područja neurobiologije. Gostujući je profesor gerijatrije na Sveučilištu Oslo u Norveškoj kao i gostujući profesor na bostonskom sveučilištu u SAD-u, te na zagrebačkom i riječkom Sveučilištu u Hrvatskoj. Član je Povjerenstva za gerijatriju Ministarstva Zdravlja Republike Hrvatske i prvi licenciran specijalist gerijatar u Republici Hrvatskoj. Član je Hrvatske Liječničke komore i mnogobrojnih internacionalnih udruženja, te istraživač voditelj na nacionalnim i internacionalnim projektima. Citiranost 13892, H-score 63, i10 index -170.
Doc. dr. sc. Krešimir Dolić
Doc. dr. sc. Krešimir Dolić, dr. med. specijalist radiologije, rođen je u Splitu 1979. godine. Završio je Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu na kojem 2013. godine obranio doktorsku disertaciju iz područja neuroradilogije. Od lipnja 2010. do lipnja 2011. bio je na stručnom i znanstvenom usavršavanju u „Buffalo Neuroimaging Analysis Center“, Buffalo (BNAC), SAD. Član je katedre za Medicinsku radiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu od 2014. godine, a od 2016. god. u kumulativnom radnom odnosu. Subspecijalist neuroradiologije je od 2017. godine, kada je ujedno položio ispit za europsku diplomu iz neuroradiologije.
Predstojnik je Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split. Pročelnik je Odsjeka za radiološku tehnologiju na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu. Član je Senata Sveučilišta u Splitu. Od 2018. god. član Savjeta za zdravlje S-D županije. Zamjenik ravnatelja KBC Split je od 2019. godine. Od 2020. god. predavač je na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru. Član je radne skupine za smjer radiološka tehnologija. Sudjelovao je u više znanstveni stručnih projekata.
Mentor na preko 20 završnih radova na prediplomskom te 5 završnih radova na diplomskom studiju Radiološke tehnologije na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu. Objavio je brojne znanstvene i stručne članke u domaćim i međunarodnim časopisima, zbornicima i knjigama.
Prof. dr. sc. Branko Kolarić
Prof.prim.dr.sc. Branko Kolarić, liječnik specijalist i primarijus epidemiologije, rođen je u Zagrebu 1973. godine gdje je i završio obrazovanje do stupnja doktora znanosti. Doktorirao je iz područja epidemiologije HIV infekcije u Hrvatskoj. Profesionalno se usavršavao u Imperial College London (matematičko modeliranje epidemija zaraznih bolesti), Erasmus programima (regresijske analize, prostorna epidemiologija) te Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (interventna epidemiologija, analiza vremenskih serija). Redoviti je profesor epidemiologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba. Znanstveni i stručni interesi su mu teorijska epidemiologija, interventna epidemiologija i gerontologija. Mentor je i trener u edukaciji iz interventne epidemiologije Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti. Autor je u 75 znanstvenih radova i poglavlja u 20 stručnih/znanstvenih knjiga. Pod njegovim mentorstvom doktoriralo je petero studenata, a završne i diplomske radove uspješno je obranilo 30 studenata. Kao suradnik ili voditelj sudjelovao je u 14 znanstvenih i stručnih projekata. Recenzirao je radove za 27 znanstvenih časopisa. Bio je i recenzent u dva poziva za europske znanstvene projekte (FP7 i Horizon 2020). Redoviti je član Akademije medicinske znanosti Hrvatske i član Hrvatskog liječničkog zbora. Pričuvni je natporučnik Hrvatske vojske.
Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica
Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, prim. dr. med. specijalist psihijatar, IFAPA, rođen je u Zagrebu. Završio Medicinski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao iz područja biološke antropologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine. Specijalizaciju iz psihijatrije završio 1994. godine u Zagrebu. Član Katedre za psihijatriju od 1995. godine, aktualno u statusu redovitog profesora i znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, predaje studentima u okviru dodiplomske i poslijediplomske nastave. Zaposlen na Katedri za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s radnim mjestom predstojnika Klinike za psihijatriju Vrapče i pročelnika Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju, Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom: «Istraživanje katatonog i paranoidnog tipa shizofrenije na temelju dugotrajnog praćenja”, obranio 2002. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Status primarijusa stekao 2005. godine. Subspecijalist je iz tri područja psihijatrije: biologijske psihijatrije, forenzičke psihijatrije i socijalne psihijatrije. Sudjelovao u svojstvu glavnog istraživača i nacionalnog istraživača u brojnim međunarodnim kliničkim farmakološkim ispitivanjima psihofarmaka. Stalni je sudski vještak, redoviti član Odbora za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kao sudski vještak bio pozvan da vještači za potrebe haškog tribunala (ICTY). Aktivni je član brojnih domaćih strukovnih udruga. Primljen je u članstvo slijedećih stranih udruga: Association of European Psychiatrists (AEP); World Federation of Societies of Biological Psychiatry (WFSBP); European Pharmacological Societies (EPHAR); American Psychiatric Association (APA). Predsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi Hrvatskog liječničkog zbora, te osnivač Hrvatske Alzheimer alijanse (HAA). Dvanaest godina bio predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest (HUAB), sada dopredsjednik. Objavio je više od 800 stručnih i znanstvenih tekstova u brojnim domaćim i stranim časopisima, zbornicima i knjigama. Bio je pozvani predavač na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim/znanstvenim skupovima. Za svoj stručno/znanstveni rad višekratno je međunarodno i nacionalno nagrađivan.
Prof. dr. sc. Marina Šagud
Prof. dr.sc. Marina Šagud, dr.med., izvanredna je profesorica na Sveučilištu u Zagrebu i pročelnica Zavoda za kliničku psihijatriju s intenzivnom skrbi Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
1988. dipomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završenog staža, od 1991. do 1993. zaposlena u farmaceutskoj tvrtki „Pliva“. Od 1993.-1997. je specijalizant, a od 1997. specijalist psihijatar u Klinici za Psihijatriju, KBC Zagreb. Doktorirala 2007., na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Alme Mihaljević-Peleš. Usavršavala se u Beču i Salzburgu. Od 2008. viši asistent, od 2012 docent, a od 2019. izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. pročelnik Zavoda za shizofreniju, a od 2019. pročelnik Zavoda za kliničku psihijatriju. Sudjelovala je kao pozvani predavač, te autor/koautor na posterima na brojnim međunarodnim i domaćim kongresima, te sudjeluje u domaćim i međunarodnim projektima. Također je autor/koautor brojnih znanstvenih radova.
Svakodnevni rad uključuje skrb za ambulantne i hospitalne bolesnike sa psihotičnim, afektivnim, te stresom uzrokovanim poremećajima, te dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Redovno sudjeluje u organizaciji tečajeva stalnog usavršavnja liječnika. Područja interesa su psihofarmakologija, biologija psihijatrijskih poremećaja, terapijska rezistencija, genetika te učinak stresa na organizam.
Professor John Harrison
